Biološko-dinamička poljoprivreda

[segrt]

Ovde možemo da podijelimo, informacije, znanje, ideje a koje se tiču biološko dinamičke poljoprivrede


Da vidimo prvo šta nam wikipedia kaže o samom značenju ovog pojma

Biodinamička poljoprivreda, ili biodinamika je sistem organske poljoprivrede (ali prethodi tom terminu).

Temelji se na antropozofskim učenjima Rudolfa Steinera, posebno na njegovih osam predavanja iz 1924. god. na imanju Schloss Koberwitz u tadašnjoj Silesiji (Njemačka), današnja Poljska (u blizini Wroc³awa). U to je vrijeme Steiner vjerovao da je prelazak na modernu, vještačkim hemikalijama tretiranu poljoprivredu veliki problem. Steiner je bio uvjeren da je kvaliteta hrane u njegovom vremenu pala i vjerovao je da su uzrok problema vještačka gnojiva i pesticidi. Međutim, on nije vjerovao da je tome tako isključivo zbog hemijskih ili bioloških osobina upotrebljenih supstanci, nego i zbog duhovnih nedostataka hemijskog pristupa poljoprivredi.

Steiner je smatrao Svijet i sve u njemu kao duhovno-materijalnu jednost, simultanost, pristup nazvan monizmom. Isto tako je vjerovao u razliku između žive i mrtve tvari, pristup koji se naziva vitalizam.

Pojam “biodinamika” su skovali Steinerovi naslijednici. Svi biodinamički proizvodi su ujedno i organski. Biodinamička farma funkcionira jednako kao i organska utoliko što ne koristi pesticide, herbicide itd.; ali postoje razne poljoprivredne metode svojstvene samo biodinamičkoj poljoprivredi. One uključuju različit način pripreme polja i komposta te uporabu astrološkog kalendara pri određivanju vremena sadnje I žetve.[1]. Biodinamičke proizvode sertificira Demeter. Ideja vodilja biodinamičke poljoprivrede je da cijelu farmu treba gledati kao kao jedan organizam, pa bi ona prema tome trebala biti zatvoren, samo-dostatan sistem.



Poljoprivredni rad temeljen na učenjima Rudolfa Steinera započeo je u Goetheanumu u Dornachu, Švicarska. Uskoro nakon Steinerovih predavanja 1920-ih pokrenuta je poljoprivredna grupa za istraživanje tvrdnji Steinera i ostalih o prirodi zdravlja zemlje, biljaka i životinja. Demeter International je udruga za certificiranje farmi i prerađivača koji slijede biodinamičku metodu, a osnovana je 1928.

U S.A.D.-u i Australiji upotreba biodinamičkih metoda započela je '20ih i '30ih godina prošlog stoljeća.

Danas se biodinamička metoda koristi u preko 50 zemalja svijeta.

[segrt]

Inače astrološki kalendar koji je gore pomenut zove se Mjesečev sjetveni kalendar.
Najpoznateje knjige ovog tipa su od Marie Thun i prilagođavaju se svakoj godini. Znam da je u HR ova knjiga prevođena, izdavala ju je ako se ne varam duga-plus. To je Biološko dinamičko imanje koje vodi Bernarda Orahovec. Sada bi vjerovatno trebalo da se pojavi i za 2009 godinu.Ja sam svojevremeno pokušao naručiti knjigu iz Srbije ali nisam uspio.

Znači neke od osnovnih smjernica su
Sve Biljke su podjeljene u 4 osnovne grupe:

Biljke KORIJENA- u biljke KORIJENA ubrajaju se sve biljke kod kojih za prehranu koristimo zadebljali podanak, gomolj ili lukovicu. To su mrkva, repa, krompir , cvekla, luk i dr.Sjetvu, njegu i berbu ovih biljaka obavljamo u dane korijena.

Biljke CVIJETA-u ove biljke ubrajamo sve biljke koje uzgajamo radi cvijeta.U tu grupu spadaju većina ukrasnih trajnica, jednoljetnica, cvatućih grmova, lukovičarki ali i brokulu i dr.

Biljke PLODA - voćke i bobičasti grmovi , paradajz, krastavci, kukuruz, žitarice, grašak, grah, jagode i druge slične vrste.Za njegu, sjetvu, sadnju i berbu ovih biljka najbolji su dani ploda

Biljke LISTA- ovde se ubraja većina kupusnjača, lisnatog povrća, kao i mnoge vrste aromatičnog bilja.Od ukrasnog bilja ovde su biljke sa ukrasnim lišćem, živice i travu.Ove se biljke siju, sade, njeguju i beru u dane lista.
Inače, mjesečev sjetveni kalendar možete pogledati na sajtu udruženja Ajda Vrzdenec.
http://www.ajda-vrzdenec.si/l2.asp?L1_I ... 6&LANG=slo

[segrt]

Takođe jedan besplatan i svima dostupan program koji vam govori šta je najbolje da taj dan radite u svom vrtu/bašti imate na
http://www.bunkahle.com/astrolog/mocal.cgi

Pri vrhu podesite , siderial zodiac Maria Thun i naravno englesku verziju ukoliko ne govorite njemački.

[segrt]

Članak iz biltena susreti:

ŠTA JE BIODINAMIKA?
U poslednjih sto godina svedoci smo dve stvari u vezi korišćenja zemljišta koje izgleda da idu ruku pod ruku – povećanje poljoprivredne mehanizacije i svest da se priroda degradira i da gubi svoje životne snage. Dodajmo tome zagađenje okoline, znake bolesti na drveću i žestoke promene vremena, i shvatićemo da priroda vapi za novim načinom razmevanja okoline i za novim načinom obrade tla da bi se zemlja izlečila.
Briga o ovim zabrinjavajućim kretanjima u poljoprivredi navela je poljoprivrednike da 1924. godine zamole Rudolfa Štajnera da održi „poljoprivredna“ predavanja, na osnovu kojih je utemeljena biodinamička poljoprivreda.

Ono što je on izložio može se smatrati osnovom novog razumevanja života koje prepoznaje duhovnu dimenziju tako što proširuje osnove nauke uključujući kosmičko i ono što je izvan čulno-vidljivog. Biodinamika stoji na holističkom stanovištu koje, na primer, smatra da su uticaji planetarnih ritmova na razvoj biljaka i životinja jednako važni kao i čisto hemijske analize.

Međutim, regeneracija snaga koje deluju kroz zemljište do biljke, potpomognuta oživljenim kompostom ili đubrivom, jeste središnji cilj biodinamike koja je upadljivo različita od drugih organskih sistema. Kada su usevi požnjeveni sa zemlje, time nije samo njihova supstanca uklonjena već i snage i vitalnost koje ih čine jestivim. Da bismo vratili tu vitalnost koristimo posebne terapijske preparate za zemljište, biljke i takođe za kompost i đubrivo.

To su:
Ðubrivo od roga, preparat (500) – posebno pripremljeno đubrivo koje je načinjeno u vidu spreja za oživljavanje zemljišta, poboljšanje klijanja semena, stvaranja korena i razvoj prvih izdanaka.

Rožnato-kvarcni kristal, preparat (501) – planinski kristal (kremen) u vidu spreja koji je koristan za biljke; pomaže da se postigne optimalni razvoj i zrelost, a posebno utiče na ukus, boju i aromu.

Preparati za kompost – ovi se dodaju kompostu ili đubrivu u malim količinama i prave se od hajdučke trave, kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i soka iz cvetova valerijane. Deluju na regulaciju procesa u kompostu i omogućavaju različitim elementima (kalcijumu, azotu, fosforu itd.) potrebnim za zdrav rast biljaka, da budu prisutni na živ organski način.
Kada je tretiran kompost ili đubrivo dodat zemljištu, biljke postaju osetljivije na okolinu i ritmove dana, godišnjih doba i planeta koje poljoprivrednik uzima u obzir kada seje, gaji i žanje.

U srcu biodinamike je ideal farme kao samostalne, opšte farme koja obezbeđuje sopstveno seme, plodnost i hranu za mnoge različite vrste životnja i razne vrste uslova, od jezera i živica, do voćnjaka, šuma i livada. Umešnost je poljoprivrednika da razvije pravu mešavinu životinja, letine i uslova, da pospeši život ptica i insekata i da obezbedi sklad i ustaljenu ravnotežu na svakom posebnom imanju. U tom smislu svaka farma postaje „individualnost“ oblikovana međusobnim vezama farmera i tla.

Poljoprivrednici i baštovani sve više uključuju zajednicu u pomaganju neprestane nege zemlje, kroz planiranje, zajedničko ulaganje, obilazak škola i slično.

Biodinamičke farme i bašte postoje u više od 30 zemalja na svih pet kontinenata. Biodinamički proizvodi se prodaju pod znakom Demetre i povezani su sa internacionalnom mrežom organizacije Demetra. Biodinamička udruženja postoje u 26 različitih zemalja. Pored unapređenja praktičnog razvoja biodinamike oni pripremaju sastanke, školuju, izdaju časopise i vrše istraživanja.

Ovaj svetski pokret ima svoje sedište u Geteanumu, u Dornahu, u Švajcarskoj, domovini Škole duhovne nauke, koja se sastoji od sedam odseka. Odsek biodinamičke poljoprivrede pripada Sekciji prirodne nauke.

Biodinamika obezbeđuje odgovarajuću poljoprivredu koja rešava problem urgentne potrebe izlečenja zemlje i obezbeđenja zdrave hrane za celokupnog čoveka.

Majkl Bejt (Glavni baštovan britanske Velede)

Prevela sa engleskog Nada Škondrić

Kontakt adrese u Srbiji:
Za detaljnija obaveštenja o biodinamičkoj poljoprivredi:
1. Za kupovinu biodinamički proizvedenog povrća, žitarica i semena: Steva (Bavanište), tel. 013 751 467,
mob. 064 198 4104
2. Biodinamičko povrće, Suzana Verovski (Vršac), tel. 064 203 0729
3. Jednogodišnja ili dvogodišnja škola biodinamičkog baštovanstva i poljoprivrede, praktično i teorijsko obrazovanje: rad, predavanja. Cilj obuke je da se posle dve godine student osposobi da samostalno vodi baštu i poljoprivredno imanje. Učenje kroz sopstveno iskustvo o osnovama baštovanstva i poljoprivrede, sticanje osnove iz biodinamike.
Na imanju od 10 ha postoji: 0,35 ha bašta sa povrćem, oko 0,5 ha šume, 0,2 ha voćnjak, pašnjaci, žitarice, krave, svinje, živina, proizvodnja sira, proizvodnja mesa.
Vivijen Šajdler, Ðulbašta/NEVEN-Kuća, c/o Petrović, Vite Radovića 58a, 11425 Meljak, tel. 011 834 1491,
E-mail: nevenhou@eunet.yu

Napomena- podaci koji su ispod teksta su iz januara 2006, pa ne znam koliko su trenutno aktuelni.Mislim na brojeve telefona, kontakte...

[segrt]

Narednih dana pokušat ću malo detaljnije objasniti način pripremanja preparata, pošto to zaslužuje posebnu pažnju.

Inače kao što sam ranije reklao, sve ove stvari uzete su iz knjige Poljoprivredni kurs - skup Štajnerovih predavanja iz 1924 godine.

[jasna]

Odlično, Šegrte hvala na otvaranju ove teme. Inače, gledala sam na HRT-u prilog u kome jedna od tih zajednica proizvodi "rog izobilja" tj, u kravlje rogove polaže đubrivo i onda u zemlju, u kojoj su načinili jedan pravougaon otvor stavljaju rogove i pokrivaju ponovno zemljom. To prezimi a na proljeće se onda miješa sa vodom i time se prskaju obradive površine.

Ja sam probala inače, na iznajmljenoj zemlji, očistiti je isključivo energetskim radom i tretmanima koje sam davala tlu. Tražila sam uvijek da se prvo očisti sve od vještačkih đubriva i svih ostalih hemijskih nakupnina u tlu ispod površine za sađenje. Potom sam čistila cijeli predeo od negativnih energija,entiteta zaostalih energetskih oblaka, itd...i tek potom bih pristupila obradi zemlje i sijanju. Inače, nisam nikad upotrebljavala nikakvu vrstu đubriva, nego bih jednostavno posijala biljke i kad bi završila sijanje cijele bašte, onda bih ponovno par dana radila "dodavanje energije" biljkama i cjelokupnom komadu zemlje. Dakako, i rasadu sam tretirala energetski prije nego bih je stavila u zemlju, a onda kad sve završim, pravila sma obično nevidljivu kupolu iznad bašte koja je trebala da je štiti u smislu ostvarivanja moje namjere - proizovdnja biološki čiste hrane namjenjene po svojstvima organizmu moje porodice i mene.

I još jedan način sam primjenjivala: "sijala" sam kristale u zemlju. No, o tome drugi put. Inače, kvarcni kristal su upotreljavale Inke kada bi na strmim padinama svojih brda sijali osnovne životne namirnice, oni bi ih smrvili i njime "đubrili" zemlju doslovce....

[segrt]

Ja sam probala inače, na iznajmljenoj zemlji, očistiti je isključivo energetskim radom i tretmanima koje sam davala tlu. Tražila sam uvijek da se prvo očisti sve od vještačkih đubriva i svih ostalih hemijskih nakupnina u tlu ispod površine za sađenje. Potom sam čistila cijeli predeo od negativnih energija,entiteta zaostalih energetskih oblaka, itd...i tek potom bih pristupila obradi zemlje i sijanju. Inače, nisam nikad upotrebljavala nikakvu vrstu đubriva, nego bih jednostavno posijala biljke i kad bi završila sijanje cijele bašte, onda bih ponovno par dana radila "dodavanje energije" biljkama i cjelokupnom komadu zemlje. Dakako, i rasadu sam tretirala energetski prije nego bih je stavila u zemlju, a onda kad sve završim, pravila sma obično nevidljivu kupolu iznad bašte koja je trebala da je štiti u smislu ostvarivanja moje namjere - proizovdnja biološki čiste hrane namjenjene po svojstvima organizmu moje porodice i mene. [/quote]

Veoma mi je intersantno ovo što si napisala. Kada stigneš mogla bi nam možda detaljnije objasniti kako se radi čišćenje i energizacija određenog područja, kao i biljaka.

[segrt]

Ako nekoga zanima ova tema, može takođe malo više da sazna i iz emisije "Na rubu znanosti- zvjezdani vrtovi". Ova emisija ima upravo za cilj temu biodinamičke poljoprivrede. Ove linkove sam već postavio na drugom mjestu , ali nije zgoreg da ih i ovde ostavim.
Ima 448MB sve zajedno.

http://rapidshare.com/files/35446105/Na ... .part1.rar
http://rapidshare.com/files/35427605/Na ... .part2.rar
http://rapidshare.com/files/35410369/Na ... .part3.rar
http://rapidshare.com/files/35394917/Na ... .part4.rar
http://rapidshare.com/files/35379745/Na ... .part5.rar

[segrt]

Jasna ti si ranije spomenula kvarc, on ima izuzetno veliki značaj u Biodinamici, kada stigneš bilo bi dobro da daš i ta iskustva.

Štajner na samom uvodu u poljoprivredni kurs objašnjava kako planetarni život stoji u vezi sa zemaljskim životom i da tu vodeću ulogu igra život šljunkovite supstance Supstanca šljunka nalazimo sjedinjenu sa kiseonikom u našim kristalima kvarca.Kada se kiseonik odstrani ostaje nam tkz. silicijum, koji danas ubrajamo u elemente.Ono što je bitno ovdje napomenuti da silicijum zahvata 47-48% površine Zemlje (sve ostalo je u manjem omjeru, npr kiseonik 27-28%)
Njemu se danas ne pridaje veliki značaj, jedan od razloga je i taj što ovaj element nije rastvorljiv u vodi.
Ipak silicijum igra najveću ulogu o ovom domaćinstvu prirode, on nije prisutan samo u kvarcu i drugom kamenje nego i u finoj raspodeljenosti u atmosferi. Polovina supstance na zemlji je dakle šljunak, i ukoliko pretpostavimo da imamo samo pola od te količine u našoj okolini, biljke bi imale, više manje, imale piramidalnu formu.Cvijetovi bi bili zakržljali i imali bi forme kaktusa.Žitarice bi bile dole debele, čak mesnate, klasje zakržljalo, ne bi imali pune klasove.

To je na jednoj strani, na drugoj strani u manjoj zastupljenosti je supstanca kreča i njoj srodno, supstanca natrijuma.Ukoliko opet pretpostavimo da ima manje ove supstance u našem okruženju onda bi biljke bile sa tankim stabljikama, uvijene, bile bi puzavice. Cvetovi bi bili rašireni i prazni i ne bi davali neke hranjive materije.

Samo u zajedničkom djelovanju ovih dvaju supstanci, kreču sličnih i šljunku sličnih supstanci uspijeva život današnjigh biljaka.

Dakle,možemo govoriti u odnosu na svaku njivu koja je obrađivana, tu djeluju šljunkovito i krečnjačko.
U šljunkovitom djeluju Saturn, Jupiter, Mars, u krečnjačkom djeluju Mjesec, Venera, Merkur.
Dalje se treba pitati, pošto od Mjeseca, Venere, Merkura idu snage na zemlju i ove snage dolaze do djelovanja u životu biljka, čime se to ubrzava ili više manje sprečava?

[segrt]

Sa stranica- ekološke zadruge Međimurski vrt

O biološko-dinamičkom uzgoju


PLODNA ZEMLJA RAZLIČITIH KVALITETA

Desetljećima smo radili na zemlji različitih kvalitetnih razreda i uvijek sam si postavljala različita pitanja o važnosti zemlje za kultiviranu biljku. U vrijeme kada smo kod naših pokusa u Marburgu imali pjeskovita tla, imali smo u Giesselbergu mrvljeni granit s ilovačom i na jednakim površinama kod jednakog gnojenja veće prinose. Analize su pokazale da je važan čimbenik veći utjecaj kalcija. Kod pokusa u Dexbachu, na zemlji koja je nastala od raspadnutog škriljevca, imali smo u odnosu na vapnenac opet druge odnose.
Kada smo radili jednake pokuse u Giesselbergu, na zemlji koja je bila označena sa 65 točaka, u Rauischholzhausnu koja je imala 90 točaka i u Dexbachu, koja je imala 12 točaka, pokusi s kozmičkim ritmovima pokazali su jednake krivulje. Zato sam bila najprije smirena. Razlika je bila samo u količini prinosa. Izravnanje smo pokušali u Dexbachu postići s jačim gnojenjem. Životinjski gnoj ipak nije omogućio jednake prinose. Na kiselim tlima s 4,5 pH nakon toga počeli smo raditi pokuse s dodavanjem pijeska kamenja različite starosti. Kod toga smo štošta naučili o nastanku kultivirane zemlje, plodnosti zemlje i tvorbi humusa. To možemo pojasniti sa slatkim graškom iz 2000. godine. Dodavali smo različit pijesak: birali među prakamenjem i također iz kasnijih tvorbi kamena. Na 10 m2 smo dodali po 1 kg pijeska.
Težina prinosa zrna graška šećerca (bez mahuna) u kg na površini 10 m2:
granit 1,78
kvarcit 2,20
gruba glina 1,94
kalcijev dvolomljivac 1,74
diabas 1,93
bazalt 1,55
sljuda 1,97
kaolin 1,39
kreda 1,51
dolomit 2,04
lava 2,14


Za primjer, dodatak dvije organske tvari:
brašno iz kosti i rogovine 1,67
ljuske jaja 1,45

Očekivali smo da će prinos biti veći kod dodavanja bazaltnog pijeska jer znamo da iz bazalta nastaju naša najbolja plodna tla. Vjerojatno je bila zrnatost 1,5 mm još prevelika i vrijeme za raspadanje prekratko.
Rezultati također pokazuju da je zemlji, koja je nastala u ranim vremenima nastanka Zemlje, vrlo dobro dodavati minerale. Istina je da su naša prijašnja istraživanja također pokazala da je učinak dodavanja kamenog brašna bolji ako dodamo kameno brašno već u kompost pa ih organizimi koji kompost prerađuju odmah razgrade u humus. Tako kod slabih jednostranskih kvalitetnih tla dostignemo poboljšanje već u malim dodacima nedostatnih minerala u proces kompostiranja.

Što uzima biljka iz tla?
U 10. stoljeću znanstvenici su prvenstveno istraživali koje tvari uzima biljka iz tla. Našli su takozvana hranjiva dušik, fosfor, kalij i kalcij. Nalazišta kalija i kalcija su u zemlji. Dušik koji nastaje pretvorbom životinjskog gnoja pak ne može pokriti sve zahtjeve kultiviranih biljaka do njega. Zato su znanstvenici pokušali razviti tehniku s kojom bi dušik iz zraka pospremili u zemlju. To im je uspjelo 1879. kada su počeli vezati dušik na soli koje su primješali zemlji. Istodobno su otkrili da je otpad kod pridobivanja željeza, Tomasova brozga, supstanca koja sadrži fosfor i počeli su je s vremenom koristiti kao Tomasovo brašno. Na različitim mjestima na Zemlji otkrili su nalazišta fosfora kojeg je bilo moguće kopati kao ugljen.

Što biljka daje u tlo?
Ako se do sada uglavnom istraživalo što biljka uzima iz tla, sada istraživanja usmjeravaju pozornost na to što biljka u tlo daje. Najprije su otkrili da mahunarke, leguminoze, uzimaju iz zraka dušik i talože ga kao dušične kvržice na korijenje da bi ga, ako zatreba, ponovno upotrijebile za oblikovanje sjemenja. Bakterije mogu učiniti taj dušik dostupan i drugim biljkama.
Ako usjev mahunarki ne pustimo da dozrije nego ih zaoremo kao zelenu gnojidbu obogatit ćemo tlo organskim dušikom kojeg sljedeća biljka može upotrijebiti. Osim toga, biljka mahunarka u sebi sadrži mnogo kalcija koji će sljedećoj kulturi na toj površini dobro koristiti jer će ga organizmi u tlu preraditi i promješati u sastav gline i humusa. Ako mahunarke upotrijebimo za zelenu gnojidbu, time povećavamo plodnost tla. To je posebno važno ukoliko nemamo dovoljno životinjskog gnoja.

Kako druge biljke promijene odnos tvari u tlu?
Kod naših usjeva različitih biljaka analizom tla, koju smo radili uvijek nakon spremanja neke kulture, otkrili smo da osim mahunarki i druge biljke ostavljaju u tlu neke važne tvari. Najprije smo otkrili fosfor. Pred sjetvu smo tlo analizirali, zatim smo u žito posijali različak. U usporedbi s kontrolnom parcelom imali smo kod raži i pšenice s različkom 14% veći prinos. Kada smo zemlju nakon spremanja analizirali na parceli, gdje je bio posijan različak, našli smo za biljku više raspoloživog fosfora.

Iza tih otkrića radili smo još pokuse s drugim biljkama i slične rezultate smo našli kod facelije, krmnog sljeza, lana i kukolja. Otuda važno pitanje: daju li te biljke u tlo fosfor? Sada već znamo da biljke preko korijena izlučuju u tlo te tvari koje prisutan fosfor promijene u prihvatljiv oblik za biljku. Otkrili smo da borač i heljda ostave u tlu uvijek više kalija nego pokazajuju analize prije sjetve. Tako smo utvrdili da krstašice, npr. uljana repica, gorušice i rotkvice, daju tlu sumpor kojeg nađemo u tlu više pred sljedeću sjetvu. Tako su te biljke posebno pogodne kao predkultura prije sjetve žitarica jer povećavaju prinose.

Što znači gnojenje?
Sve, što iza neke biljke ostane u tlu, predstavlja obogaćivanje tla organskom materijom. Otpaci organskog izvora se na isti način kao i životinjska gnojiva, te dodaci životinjskih tjelesnih materija, kao što su rogovlje, koštano brašno i brašno od krvi, u idealnom procesu kompostiranja potpuno raspadnu. Organizmi, koji sudjeluju kod pretvorbe kao gljivice, bakterije, kišne gliste, skakavci i druge male životinjice, promiješaju razgrađene materije s raspadnutim kamenjem, dakle s na novo nastalom glinom, to jest kompleks gline i humusa koji brinu za stvaranje novog humusa. Ako imamo kisela tla, koja su biljnog porijekla, dobro je kompostu, a kasnije površinskom sloju, dodati malo kalcija; tako gnoj, što se također mineralnih tvari tiče, odgovara potrebama kultiviranih biljaka.

Kako djeluje obrada tla?
Iza novo posijanih biljaka ubrzo se također pojavi i korov. Ako se površina tla radi kiše, sunca i vjetra pretvori u tvrdu pokoricu, moramo ju prorahliti do dubine oko 5 cm. Svako prorahljivanje ili okopavanje je kao lagano gnojenje. S prorahljivanjem dolazi zrak u tlo. Pretežni dio zraka je dušik. Dušične bakterije dušik iz tla povežu s humusom i obogate tlo. Rezultati su najbolji ako okopavamo na dan za korijen.
Kada okopavamo na dan za list postane za biljku raspoloživ kalcij. Ako okopavamo na dan za cvijet biljci su dostupni fosfor i kalij, ako okopavamo na dan ploda pak sumpor. Kod izbora vremena za okopavanje mislimo također na tip biljke i njihove potrebe do tvari. Sa svakim otvaranjem, prorahljivanjem tla dolaze u tlo kozmičke sile koje su u tom trenutku prisutne u atmosferi. U tlu su učinkovite tako dugo dok zemlju ponovno ne okopavamo.

ŠTO POTIČU BIOLOŠKO-DINAMIČKI PRIPRAVCI?

Kompostni pripravci
Kod biološko-dinamičkih pripravaka najprije pomislimo na kompost. Biodinamičari kompostu dodaju pet različitih, na poseban način prepariranih ljekovitih biljaka. Izrađujemo ih iz stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore i maslačka. Dok su navedeni pripravci čvrsti i dodajemo ih po prstohvat u kompost, šesti je pripravak tekući i izmiješanog ga prskamo po složenom kompostnom kupu. Ti pripravci omogućuju kompostu dobro raspadanje bez štete i preobrazbu organske tvari u trajni humus. Svaki od navedenih kompostnih pripravaka aktivira u kompostu jedan od kozmičkih impulsa, koji kasnije prosljeduje zemlji poticaje jednog od planeta. Time na neki način na našim vrtovima i oranicama otvaramo vrata u svemir te su biljkama na raspolaganju sile planeta. Stolisnik povezujemo sa silama Venere, kamilicu sa silama Merkura, koprivu sa silama Sunca, hrastovu koru sa silama Marsa, maslačak sa silama Jupitera i odoljen sa silama Saturna. Naš kompostni kup je kao mali planetarni sustav koji obogaćuje pokoricu u dobro rastuće tlo za naše kultivirane biljke.

Pripravci za prskanje
Pripravak gnoj iz roga, kojeg prskamo kod sjetve i sađenja, dovodi proces razgradnje u mirovanje. Biljci omogućava da razvije više korijenja te da dopre s njime dublje u zemlju. Time se povećaju prinosi.
Pripravak kremen iz roga, kojeg prskamo na zelenu biljku u vrijeme njenog rasta, omogućava biljci da bolje vlada silama svjetlosti. Ako prskamo kremen iz roga prilikom pravog kozmičkog impulsa i u pravi sat dana, prinosi će biti veći i kvaliteta bolja.

Korov
Ako se okopavanjem ne možemo riješiti korova moramo ga isplijeviti; time je plodnost tla na raspolaganju kultiviranoj biljci. Korov kao organsko gnojivo bacimo na kompostni kup, ili iz njih ako već cvatu, u posudi s vodom napravimo gnojnicu. Tu gnojnicu u malim količinama dodamo vodi kojom zalijevamo rajčicu, krastavce, celer i kupus. Biljke će na takvo gnojenje zahvalno reagirati boljim rastom. Ako gnojnice ostane do jeseni poprskamo po površini, prije nego zemlju izoremo u jesensku grubu brazdu. Takva gnojnica je primjerena za prskanje ispod krošnji voćaka ili travnjaka kojeg nismo opskrbili kompostom. Gnojnica od korova sadrži prije svega puno kalija.
Korovi su također informacija o stanju pokorice u našem vrtu, oranici ili travnjaku. Štavelj se kao prava napast pojavljuje zbog sve jačih kiselih kiša. Ako raste štavelj bit će dobro ako s vremena na vrijeme na takva tla zasijemo vučji bob te ga, prije nego sjeme dozori, zaoremo u tlo. Sadržaj kalcija će smanjiti kiselost tla. Zanimljiv je također buhač. I on se često javlja i pokazuje da je zbog kisele zemlje od kiselih kiša na redu ljekovita biljka.
Mnogo godina smo radili da bi rast korova omeđili. Sve nam je više postalo jasno da imaju značaj ljekovitih biljaka.

Kopriva
Na zaboravimo na koprive! S priljubljenom gnojnicom iz kopriva moramo biti oprezni. Za kultivirane biljke je manje primjerena jer prejako potiče rast. Prejaki rast smanjuje kvalitetu kultiviranih biljaka. Odlična je za zalijevanje kompostnog kupa. Odličan je čaj od koprive za krumpir i rajčicu. Ako ga s vremena na vrijeme prskamo pred večer na lišće, površina listova toliko ojača da gljivice ne mogu prodrijeti u list i time možemo spriječiti razvoj lisne truleži. I vinova loza je za prskanje čajem iz koprive u vrijeme ranoga razvoja vrlo zahvalna.

[Tazika]

evo napokon i mene, koja sam u ove 3 godine otkad smo prodali stan i kupili zapušteno imanje, isprobala više Štajnerovih preparata i štoseva.
Ono prvo što vam moram reći je to da ONI RADE.
Neznam zašto, i neznam kako, ali RADE.

Kravlji rogovi: bilo mi je malo teže u klaonici objasniti da želim 10 rogova od ženskih krava, ali na kraju dobila sam ih. Iskuhala (fuj), ponudila suncu i mravima i bili su ko iz dućana.
Bilo je lakše susjedi objasniti da želim balegu od ž. krava koje su otelile žensko tele. Smijala se - pokazala mi koje. Inače lično poznajem te krave i znam da su, kak se veli, ekološki hranjene i držane (susjeda je od onih žena koje još uvijek nakon rose puste krave pa ih predvečer traže po brdima sa šibom u ruci)
Lijepo sam ih, na određen datum napunila i zatvorila glinom, i zakopala kako treba, sve po uputama.
Na određen dan iskopala. Pjevala im i miješala kako treba pun sat. A susjede se smiju...
Pa brzo s tim u leđnu špricu i udri špricat pripremljenu zemlju. Uvijek jedan kut ostavim nezašprican.
Onda odem susjedama, pa njima zašpricam sa time samo po jedan kut bašte.
A one se smiju... luda došla iz grada...

Ej kad su za mjesec, dva dotrčavale k meni da kaj sam ja to mešala f oni bačvi?! Tam di sam njima zašpricala sve raste ko ludo, i sve zdravo!!! A meni oni uglovi vrtova/bašti koji su nezašpricani, kao zakržljali i suhi, a sve isti uzgoj u njima.

Isto tako sam većinu povrća zasijala na točan dan za tu biljku, a manji, kontrolni dio, izvan tog datuma. Razlika je... vidljiva. Negdje i za više od 50%.

Ali ne mogu uvijek paziti na datume, a i vrijeme zna biti nepovoljno, a ponešto sam i zeznula jer sam čekala datum a prošlo povoljno vrijeme.

Proljetos sam u isti dan zasijala razne biljke, tako mi došlo. Ono-u istu rupicu kukuruz, mahune da se penju po njemu, bundeve da čuvaju zemlju od suhoće i korova (to je Indijanski uzgoj). Nema nametnika na ničemu, ali grahorice prepune lisnih ušiju. Ja ih čistim, špricam repelentima (npr. gnojnicom koprive i čajem od pelina i sl.), a sve ko da ih zovem. I slučajno pročitam slijedeće: "Ako grahorice zasijemo u dane korijena, biti će nam prepune lisnih ušiju." Trčim u svoj kalendar sijanja - jasno, zasijane su u dane za korijen.
...pa si vi mislite (ja si još uvijek mislim)

Sada te seljanke dolaze k meni da ka'će opet bit oni rozi i bačva i mađije, i da imaju ovaj ili onaj problem u povrtnjaku, da ja biljke zmešam pa zašpricam. Brzo su mi se prestale smijat kaj se tiče Štajnerovske poljoprivrede...

Voljela bih da nam Jasna obJasni kak to ona enegetski čisti vrt, i koliko je uspjeha u tome? Ja sam sve onak fizički naredila, krampom i rozima (no dobro, i pjevala sam i smijala se u bačvu, pa kaj?!) -sad mi nekaj treba protiv korova: nigdi ga nema ko kod mene!!! Kod mene naime SVE uspijeva, nemrem se raskorovit nikak!

I još ovo: u knjizi ŽIVOT TLA, izdala Prosveta ali u HR., 2 autora, ima članak o SVEMIRSKIM CIJEVIMA. Nikako da ih nađem. Radili su ih u U.S.A. ali je vojska zabranila rad. Neki Slovenci ih nude ali to je mambo-đambo, nije to to. Cijev zabodeš u zemlju, na određenom mjestu kućište i što u njega staviš to se pojačava naokolo zemljom, ovisi o veličini cijevi.
Bez šale.
Staviš malo balege iz roga - ona ide naokolo. Staviš repelent za insekte - širi se zemljom. Staviš malo onog Štajnerovog užasa protiv nametnika, npr. protiv krtica - znate, uloviš par krica i onda ih mučiš, odereš im kožu i druge gadosti im radiš, pa to spališ i prah digneš na neku potenciju, imaju točne upute, i nemoraš to rasprskavat po zemlji nego samo staviš malo toga u tu kutijicu - i na kilometar ukrug se krtice razbježe u užasu.
(Sada znate zakaj je vojska zabranila proizvodnju tih cijevi i svaki rad na njima: uzmeš neprijateljskog vojnika i onda ga mučiš...-tak sam ja to shvatila)

[Vesna]

...

Pozdrav Tazika,
i dobrodošla na forum !







.

[Dušan]

Mnogo dobrih stvari ima u ovom topiku.
pozzzzzzz
:)

[segrt]

E još jednom dobrodošla Tazika,
hvala ti na ovom bogatom i korisnom postu. Čekali smo te...
Tvoje iskustvo je ovde dragocjeno, pošto postoji jedan broj ljudi kojima je težnja da se u budućnosti presele iz grada na selo, a biološko dinamička poljoprivreda se negdje provlači kao princip po kojem bi trebalo uzgajati hranu.


E sad bi ja imao par konkretnih pitanja, pa kada stigneš...

1. Kada su najbolji dani za zakopavanje i iskopavanje roga ?(pokušao sam da naručim onaj Mjesečev sjetveni kalendar iz HR, ali nikako nisam mogao da uspostavim kontakt sa njihovom kućom)
2. U jedan rog se stavlja balega, u drugi istucani kvarc , ako se ne varam (kako izgleda taj kamen, gdje si ga nalazila i kako si ga isitnila?)
3. Kada se miješa preparat, znam da bi trebalo da to traje jedan sat. Da li se mijenja pravac miješanja ili je stalno od lijeva na desno, mislim da sam negdje pročitao da bi trebalo mijenjati pravac svakih 15 min.
4 U kojoj srazmijeri si pomiješala preparat sa vodom?

E sad što se tiče pomenute cijevi, za to nisam znao dok nisam vidio tvoj jedan post na drugom forumu. Bilo bi interesantno doći do te knjige, ili saznati ime naučnika koji su je otkrili.Vjerovatno bi mogli nešto iskopati na netu.Pretpostavljam da je bitan i materijal od koje je cijev napravljena, između ostalog....

[Tazika]

Hvala na dobrodošlici,
odgovaram zbrda-zdola jer sam kod Mame u Zagrebu pa su mi knjige doma.
Do kvarca još nisam došla, u skupim dućanima ga neću kupovat, ali našla sam par kremena na Sljemenu pa ću njega istucati. (kad krešeš lete iskre, valjda je to to?)
Miješanje preparata: u onu bačvu koja je viša od metra stavila sam malo preko pola vode iz bunara, pa dodala i svete vode iz crkve, pa to još ostavila vani na punom mjesecu i tak, sve kaj sam mogla... A po omjeru iz knjige, u to je išlo gnoja iz jedne trećine roga. Onda sam uzela neki štap... od kojeg drveta neznam, nekog dobrog... i kreće jednosatno miješanje:
miješaš s dosta snage u jednom smjeru sve dok se ne napravi jedan veliki vir. Kada je vir dobar, onda naglo promijeniš smjer, i to je ono BITNO, ono NAJVAŽNIJE u svemu, jer samo tada se gnoj energizira, samo tada radiš homeopatski. Kad zaustavljaš taj vir (a za to treba snage!) u tom času napraviš KAOS u bačvi: napraviš milione malih virova. Tada se molekuje vode raspadaju i primaju u sebe snagu gnoja iz roga. Onda zavrtiš granu, ili šibe ili veslo, šta već imaš, i vrtiš sve dok na drugu stranu ne ide moćan, jedan vir. Onda nagli zaokret, kaos, i počinješ na obrnutu stranu.
Uz to se u bačvu smiješ i pjevaš, jer u trenu raspada molekula voda prihvaća i tvoje glasove i tvoje dobro raspoloženje... Zato sam na miješanje bila pozvala jednog veselog jednostavnog prijatelja, morali smo se smjenjivati jer to je preteško za jednu osobu, ruke bi mi otpale...

Čitala sam članak nekog znanstvenika koji je u najmodernijem laboratoriju prvo napravio to isto - rasuo je molekule vode da bi prihvatile gnoj iz roga. Trebali su mu futuristički instrumenti.
Zatim je u labu radio po ovom receptu, i nije se mogao načuditi kako se u običnoj bačvi miješanjem može napraviti to isto!!!! Ostatak članka se iščuđavao otkud Štajneru to Znanje... (Odozgo, naravno)

Svemirska cijev - ima nas više koji smo pokušali naći upute po Internetu, kad dođem doma poslaću vam najbolje što smo našli, imam i nekakav nacrt, uglavnom nikad nismo ništa takvoga napravili.
Čudi me da niste mogli doći do knjižice sa BD Mjesečevim kalendarom... bilo ih je po svim dućanima zdrave hrane... baš mi je žao. No, skoro će nova godina i novi kalendar, ak neide nikak ja ću vam poslat jednu. Samo nemojte, kao ja, na neke stvari zakasniti zato jer čekate pravi dan. Ja po mj.kal. radim preko 50% poljoprivrede, to je puno; ostalo kad je najpovoljnije vrijeme, ili kad se mora, ili kad mogu. Ali i tako je puuuno bolje nego da neznam za biodinamiku. Još učim...
Spremate se odseliti na selo, to je divno!!! Pazite da ima vode, i da je dobra. Ja sam nekad radila u Zavodu za zaštitu zdravlja, pa sam otišla tamo na odjel za vode, i rekli su mi da su zadnje čiste vode u Vukomeričkim Goricama, tamo gdje vade Jamničku vodu. A našli smo zapušteno (čitaj: nezagađeno) imanje 5 km UZVODNO od te punione... onda dajte vodu na analizu: naša je predivna! Pazite da su vam susjedi normalnjaci, svađanje sa susjedima je nešto što... ne želim točka.
Ali ono što je mene i muža zbilja gurnulo van iz Zagreba je bilo to da nam je Sin kašljao prve 3 godine života, i ništa nije moglo zaustaviti taj kašalj (osim mora ljeti). Kad smo odselili već je imao upalu pluća... Mogu vam reći da je za manje od pola godine na onom zraku i hrani postao zdravo i snažno dijete.
A taj naš mali čisti raj smo pronašli na samo 25km od Zagreba, zagrebački javni prevoz dolazi na 5km od nas. Tak da smo kao u nekakvom predgrađu, a u stvari u ekološkom raju. I još ovo: za loš socrealistički stan u lošem kvartu od 66m2 smo dobili relativno novu katnicu u funkciji, struja, telefon/kompjuter, voda na hidrofor iz bunara pod garažom koja počinje na 23m dubine, samo smo prefarbali i uselili; usto sa štalom i štagljem, 2 garaže, starom kućom i 3,3 hektara zemlje u komadu, pola brda je naše. Dolje imamo još 1 bunar, dio potoka, čak i mali izvor i malu močvaricu, i dio šume. I još nam je ostalo nešto novca za urediti. Sigurno je tako i kod vas, taj omjer cijena. Nemojte se bojati odseliti, pogotovo ako u gradu imate neku baku ili nekog kod koga možete imati svoju sobu za nedaj Bože.

Evo vam jednu POSLASTICU koju sam ja spojila iz više raznih izvora, a sigurno radi:
Ujutro biljka svoju snagu (i izmjerljive šećere i drugo) šalje gore, u gornji dio biljke, pogotovo ako je miran sunčan dan. Dakle paradajze, krastavce, cvjetove itd. si berite kada je miran dan oko 10, 11 sati, prije nego ih sunce počne umarati.
Navečer sa biljka sprema prenoćiti dolje, dakle krumpire, rotkve itd. si naberite čim kasnije, u mrak. Također biljka sva ode u korijen/gomolj kada dolazi oluja! Dakle berbu krumpira i sličnog obavljajte navečer pred oluju.
Zgodno, jelda?!
Također krave daju masnije mlijeko prije oluje, i navečer. Jasno, da bi tele lakše prošlo kroz noć i oluju. Ako hoćete praviti sir, vrhnje, kajmak - uzmite večernje mlijeko kada se sprema oluja.

EEEJ, evo ovo i meni kažite: srpski kajmak je naaajbolji kajmak na svijetu, prije (glupog) rata smo pare trošili na Užički kajmak, a sada ga nema ni za lijek! Kako ga vi radite? Pliiiz, dajte mi recept!