HRANA

[Shalom]

PROSO

Po starim srpskim verovanjima, proso je dobro protiv zlih duhova i veštica, pa se tako ugrađivalo u temelje - nađeno je u razvalinama naših starih gradova i utvrđenja. Njime se posipala stoka, ali i kokoške, da bi bolje nosile jaja. Onaj koga pojure veštice, branio se tako što bi iza sebe prosuo proso, da bi dobio na vremenu, jer veštice navodno vole da skupljaju rasuto zrno. Evo i jedne zanimljivosti za udavače: proso se preporučivalo naročito mladim devojkama, koje bi ga posejale oko plota i tri puta ponavljale: “Koliko ovde prosa i proštaca, onoliko me prosilo prosilaca!”

Ali nije samo naš narod veličao ovo sićušno zrno. Stari Kinezi smatrali su proso za jednu od pet svetih biljaka (pored soje, pirinča, pšenice i ječma) i jedući ga, osećali su povezanost sa božanskim svetom. Grčki filosof Pitagora, preporučivao ga je za jačanje zdravlja i imuniteta. Hunski kralj Atila hranio je svoje počasne goste isključivo kašom od prosa.

E sad ovo može nekome da izgleda kao zanimljivost iz istorije, ali hej: Proso is not dead! Tako barem poručuju trendovi u savremenoj zdravoj ishrani. Ispostavilo se na kraju da narod i nije bio tako glup i lakoveran kad je smišljao sve ove priče. Ako kao veštice modernog doba shvatite razne boleštine, ili vas proganjaju zli duhovi svaki put kad stanete na vagu, onda je proso idealna hrana za vas kao savremenog čoveka! Ako ste single, mozete čak i da prospete koje zrno oko kuće, ako baš zelite da poput naših starih prizovete budućeg partnera (činite to do mile volje, jer proso je jeftin - 100 din/kg), ali bilo bi bolje da ga skuvate i pojedete. Naime, zna se da proso ulepšava i obnavlja organizam.



Nutricionsti tvrde da zaista blagotvorno deluje, pre svega na želudac, slezinu i gušteraču, ali preporučuje se i onima koji piju antibiotike, zato što pomaže obnavljanje crevne flore. Zbog znatnih količina vitamina (E, provitamin A, vitamin B, niacin) proso efikasno ulepšava naš ten, kosu i nokte. Takođe, dobro je za malokrvne osobe, jer ima puno magnezijuma i gvožđa. Od ukupno 4 % masnoće u prosu, čak 2/3 čine nezasićene masne kiseline, dakle one koje su dobre za nas organizam. Proso ima i zavidan broj kalorija, oko 320 na 100g – ali bez brige, kada ova količina nabubri tokom kuvanja, dobija se obilata količina hrane, koja će vas dugo držati sitim.

Proso je idealna hrana za dorucak,ne mora da odstoji duze u vodi jer je laganiji od drugih zitarica i ne sadrzi gluten.
Ja ga jedem samlevenog i nekuvanog,rastvorenog u vodi,samo ga smazem sa malo soli ujutro za dorucak uz obaveznu bananu.

A koga zanima originalni recept po Ginteru za svakodnevni presni dorucak,izvolite:


PRESNI DORUČAK PO GINTERU

OLJUŠTITE I SAMELJITE U MLINU ZA KAFU ZRNA ULJARICA KOJE STE ODABRALI ( 2 KAŠIKE SEMENKI OD SUNCOKRETA ILI LANA, 6 BADEMA ILI LEŠNIKA).OSTAVITE NA STRANU. TO ISTO URADITE SA ZITARICAMA (2 KAŠIČICE INTEGRALNOG PIRINČA ILI HELJDE ILI JEČMA ILI OVSA ILI PROSA ILI PSENICE).
UMUTITE 4 KAŠIČICE BELOG SIRA 0% MASNOĆE SA 2 KAŠIČICE ULJA OD LANA, SUNCOKRETA ILI PŠENIČNIH KLICA.
ULJE MORA DOBRO DA SE SJEDINI SA SIROM A SMESA TREBA DA BUDE BELA KAO SIR. OLJUŠTITE BANANU I IZGNJEČITE JE VILJUŠKOM (MOŽE UMESTO BANANE I MED) I DODAJTE JE SIRU. ZATIM DODAJTE SOK OD LIMUNA , IZMLEVENE CEREALIJE IZRNA ULJARICE I SVEŽE VOĆE KOJE STE ISECKALI.
DORUČAK JE ZA JEDNU OSOBU A ZA VIŠE OSOBA POVEĆAJTE KOLIČINU I KORISTITE MIKSER.

[nocty]

http://en.wikipedia.org/wiki/Soursop

[Avram]

GDE JE NESTAO MOJ POST O HRANI U SRBIJI ????



Ako ga je neko od moderatora obrisao, zahtevam obaveštenje i obrazloženje, zašto je obrisan tj šta se desilo sa postom o hrani.

Smatram da je moj post bio u duhu teme , i da nije zgoreg da kao proivteža stoji zdravoj hrani o kojoj se ovde piše , jer se ogroman broj ljudi hrani onako kako je opisano u tekstu koji sam postavio .

Posebna poenta je video reklamne kampanje za turističku ponudu Srbije ..

U čemu je problem ?

[zvoncica]

Ja sam ti obrisala post jer nije imao veze sa temom na kojoj je postan, a ja sam odgovrni urednik za ovu temu.
Inače je postao trend da se previše spama, pa onda teme gube svoj smisao i atraktivnost za nekog tko ih samo recimo čita, a ima dosta takvih.
Ovo su ozbiljne teme, mnogima trebaju informacije kad im nije lako u životu i neka ih nađu.
U buduće, onakve sadržaje molim te postavljaj na nekoj prigodnijoj temi od ove.

ps. Oprosti, video nisam gledala. Pročitala sam sadržaj posta.
Ako možeš, postaj video ponovo. Pokušala sam sačuvati taj cijeli sporni post ali mi nije uspjelo, inače bih vratila video.

[Shalom]

Ima jedan čarobni prah, a zove se Zeolit.
Kada se pere povrće ili voće, stavi se i izvesna količina zeolita u posudu i drži se jedno vreme da se otrovi izvuku, neutrališu.
Dobro ga je i konzumirati

I soda bikarbona izvlaci pesticide i otrove!

[Rampaol]

Našao sam u biomarketu na Zelenom Vencu 800 grama zeolita za 475 dinara

[Shalom]

[zvoncica]

SMOKVA – hrana za poletno ljeto

Autor: Akademski Centar Zdravlja



Kada bi prema zahtjevima prehrane po velikim vrućinama pokušali umjetno kreirati idealan proizvod; proizvod koji bi trebao imati visok udio vode, puno vlakana i minerala, te dovoljno (ali ne i previše) lako probavljivih šećera za energiju, iz nekog „svemirski“ opremljenog laboratorija, vjerojatno bi izašla – smokva.
To danas često zaboravljeno i načelno podcijenjeno voće, suprotno mnogobrojnim mišljenjima, idealan je obrok u ove tople ljetne dane.
Idealna ljetna prehrana uključuje svakodnevno obilje svježeg voća i povrća, mnogo tekućine, pažljivo odmjerenu količinu soli i maslinovog ulja, te jedan prikladan proteinski obrok. No, gdje je tu mjesto svježe smokve? Ovaj sočan plod idealan je izvor energije za dnevne aktivnosti. Njegov sastav u kojem se ističe oko 16 % šećera, 75 % vode i značajan udio neprobavljivih vlakana, čine ga idealnim doručkom, međuobrokom u prvom dijelu dana ili jednostavno – desertom.
Svježa smokva ima oko 74 kcal na 100 g. Često se misli kako je ona iznimno kalorična, no realno, ona je tek dvostruko kaloričnija od „klasičnog“ voća – jabuke, breskve ili naranče. Upravo stoga, svježe sočne smokve i šalica omiljene kave, izvrstan su, idealno balansiran obrok s kojim možemo početi dan - obrok koji je istodobno dovoljno hranjiv i dovoljno lagan da tijelu osigura sve što mu treba od buđenja do ručka. Poznato je da mnoge osobe ne podnose voćni obrok kao doručak. I zaista, jedemo li samo lagano voće (ono koje je dvostruko manje bogato energijom od smokve), za zadovoljenje energetskih potreba trebamo pojesti relativno veliku količinu koja onda volumenom može uzrokovati nelagodu u želucu i osjećaj pretrpanosti. Činjenica je i da neko voće (jabuka, dinja) u pojedinih osoba izaziva paradoksalan osjećaj gladi ili „kiseline“. Zato za doručak trebamo nešto „konkretne“ hrane, a smokva je upravo to – „nešto konkretnije voće“. Stoga, sjetite se smokve. Sama ili u kombinaciji s drugim voćem – svježa smokva je idealan ljetni doručak!
Za razliku od svježe, suha smokva je dostupna cijele godine. Zbog dehidratacije i tako značajno smanjenog udjela vode, ona je puno kaloričnija i u 100 g ima oko 370 kcal. E, to već ide u red kaloričnih namirnica, pa je nju možda najbolje usporediti s čokoladom koja ima oko 250 kcal na 100 g. Suha smokva je tako prirodni slatkiš, sadrži oko 32 % šećera i čak 58 % vlakana, gotovo da i nema masti (< 1 %), a bogata je željezom i kalcijem. Iako i nju možemo preporučiti za doručak tokom cijele godine, samu ili u kombinaciji s punozrnatim žitaricama, sušena je smokva prirodni i zdrav obrok koji nam uvijek, u kući, na poslu ili dalekom putu može biti pri ruci. U usporedbi s drugim suhim voćem, prednost smokve je gotovo najizraženija slatkoća. Stoga ona može biti odličan „lijek“ za suzbijanje naše povremene potrebe za slatkim.

[zvoncica]

Rajčica – zanemareni izvor zdravlja

Autor: Akademski Centar Zdravlja

Ljetni odmor godinama provodim na otoku Rabu. U niz iznimnih doživljaja koje ovaj prekrasan otok nudi, pored prirodnih ljepota, čistoće mora i cvrčcima obuzetog blaženstva opuštanja, hrana je svakako jedna od velikih prednosti. Riba? Svakako! No, ovoga puta ipak mislim na povrće. Naime, ako ranim jutrom krenete na rapsku tržnicu, zateći ćete sigurno lokalne bakice koje nude skromne količine plodova iz svojih vrtova. Na otoku tradicionalna sorta rajčice – tzv. bivolje srce ima plodove zaista srcolikog oblika, a iznimno je mirisna i jakog okusa kakvog samo neki od nas pamte tek iz davnih dana djetinjstva. Ova je rajčica zagasito crvene boje koja ima jedan dodatan, čudan i neponovljiv bjelkasti odsjaj, te redovito svjetlozeleni vjenčić oko mjesta na kojem je peteljka držala plod dok je zorio na žarkom suncu ljeta. Rajčica koju opisujem, posljednjih je godina postala moj simbol ljeta i odmora. No, cijela naša zemlja, ljeti je bogata različitim vrstama ovih prekrasnih plodova. Pitanje koje se nameće - osim gastronomskih užitaka, imaju li rajčice kakvih zdravstvenih učinaka? Službena medicina dugo je smatrala da su one u pogledu prevencije zdravlja i liječenju bolesti prilično neutralne, ali su znanstvena istraživanja tijekom posljednjih nekoliko godina u ovom području donijela zapanjujuće rezultate.

Prehrana kao jedan od načina prevencije i liječenja različitih kroniičnih bolesti, koristila se u mnogim civilizacijama. Iako su ovi postupci bili utemeljeni isključivo u vjerovanju i općem iskustvu, suvremene biomedicinske znanosti postupno potvrđuju neke od tradicionalnih postupaka i pronalaze kemijske mehanizme koji ih objašnjavaju. Tako je moderan pristup prevenciji bolesti kroz pametan odabir hrane (koji se sve češće u znanstvenoj literaturi naziva dijetoterapijska kemoprevencija) definitivno potvrđen kao koristan i u ukupnom društvu financijski vrlo učinkovit. Navedeno se odnosi na najučestalije bolesti današnjice – kardiovaskularna i maligna oboljenja. Upravo u ovim okvirima, rajčica je jedno od prehrambenih područja s najviše novosti u posljednje vrijeme.

Konkretno, različita ozbiljna znanstvena istraživanja nedavno su potvrdila kako su rajčica i proizvodi na bazi rajčice izravno povezani s čitavim nizom zdravstveno vrlo korisnih djelovanja. Epidemiološke studije su tako pokazale kako visoka razina korištenja rajčice učinkovito smanjuje rizik od razvoja vrlo opasnih tvari u tijelu – u prvom redu različitih reaktivnih oblika kisika (engl. ROS – reactive oxygen species). Ove molekule potiču negativne procese organizma, te čine jedan od ključnih mehanizama u razvoju bolesti srca i krvnih žila, te različitihh karcinoma.
Koji je mehanizam što obilnom korištenju rajčice u svakodnevnoj prehrani daje moć prevencije srčanog udara, razvoja tumora i njihovog ponovnog javljanja? Rajčica je iznimno bogat izvor likopena (engl. lycopene), molekule iz skupine karotenoida za koju je pronađeno kako sama za sebe predstavlja jedan od najstabilinijih karotenoida i pritom iskazuje moć iznimno jakog stabilizatora kisika. Navedeno potvrđuju apsolutni rezultati provedenih pokusa, ali i oni koji su uspoređivali likopen iz rajčice s ostalim molekulama koje potencijalno iskazuju slična svojstva stabilizacije opasnih kisikovih radikala. Pored ovih, antioksidativnih svojstava, likopen iskazuje i širok spektar drugih bioloških učinaka koji uključuju kardioprotektivno i protuupalno djelovanje, ukupnu redukciju mutacija u tijelu čovjeka, ali i ve spomenute i jasno dokazane antikarcinogene efekte.

Protutumorska djelovanja likopena dokazana su u laboratorijskim pokusima, te na živim tumorskim modelma. Detaljna istraživanja nisu samo potvrdila učinkovitost likopena iz rajčice u svim navedenim bolestima, već su i opisala točne mehanizme njegovog djelovanja. U ovom smislu ističe se iznesena redukcija nastanka opasnih oblika kisikovih radikala, pojačana aktivacija tjelesnog sustava detoksifikacije, djelovanje na regulaciju pojačanog rasta tjelesnih stanica i tkiva, modifikaciju komunikacijskih veza između stanica, inhibiciju ubrzavanja ciklusa staničnog djeljenja, te modulaciju različitih oblika signaliziranja – međustanične komunikacije.

Likopen iz rajčice mogao bi prema nedavno objavljenim studijama biti jedan od idealnih zaštitnika čak i od karcinoma povezanih s izlaganjem duhanskom dimu. Već opisanim djelovanjima, likopen se izravno suprotstavlja upravo onim mehanizmima kojim pušenje dovodi do razvoja malignih i aterosklerotskih oboljenja. Ovi su podaci za sada na razini utemeljene teorije i laboratorijskih pokusa, a njihova potvrda u kliničkim okvirima tek se očekuje. Naravno, navedeno nikako ne treba jednoznačno interpretirati kao bilo kakav poticaj pušenju, dapače!

U literaturi koja nije strogo znanstveno potkrijepljena, često susrećemo paušalne procjene o protutumorskom djelovanju različitih prehrambenih tvari. Ovakve neutemeljene tvrdnje nisu niti malo bezopasne jer dovode čitatelje u potencijalne zablude, a riječ je ponekad o teško bolesnim osoboma ili onima u visokom riziku od razvoja bolesti. Stoga se u obradi ovakvih tema valja strogo držati etičkih načela i precizno interpretirati dobro utemeljena otkrića. Ovdije izneseni navodi o djelovanju rajčice i likopena kojim ona obiluje, u potpuno su usklađeni s poudanim znanstvenim izvorima i interpretirani na način da izbjegnu potencijalnu zabludu čitalaca.

Dakle, ljeto je u punom jeku, a rajčice kao izvori užitka, okrjepe i zdravlja, nadomak su ruke. Zagrizite u njihovu sočnost i uživanjem u sokovima što ih je darovala snaga sunca, vode i zemlje, učinite nešto korisno i fino za sebe.

[zvoncica]

YOGURTIZACIJA - sve što ste oduvijek željeli znati, a niste imali koga pitati

AUTOR: AKADEMSKI CENTAR ZDRAVLJA

Kako u mnoštvu ponuđenih jogurta odabrati onaj koji je najbolji za mene? Kada ga i u kojoj količini uzimati? Tekući ili čvrsti? LGG ili s inulinom? 1 % ili 3,2 % masti? Voćni ili „obični“? Na ova, i mnoga slična pitanja, teško ćete naći odgovor. No, zato smo tu!
Jogurt – ta divna, lagana i zdrava namirnica, zapravo predstavlja cijelu jednu skupinu sličnih, a opet vrlo različitih prehrambenih proizvoda. Obzirom da je riječ o namirnici koju valja jesti svakodnevno, pravilno informiranje i pravilan odabir, od velikog su prehrambenog i zdravstvenog značaja.

Udio mliječne masti u jogurtima ili (kako ih valja ispravno zvati) fermentiranim mliječnim proizvodima, poželjno je da bude što niži. Smanjenje količine masnoća u jogurtu ne oduzima mu druga svojstva i, suprotno raširenom vjerovanju, ne oduzima mu druge vrijedne sastojke poput proteina i minerala. Niži udio mliječne masti samo daje manju kalorijsku vrijednost, a kako jogurt u pravilu jedemo često i u relativno velikim količinama, kada se dugoročno zbroji - niža kalorijska vrijednost na svakih 100 g u svakom danu, tjednu, mjesecu i godini donosi konačno značajnu „energetsku“ uštedu. Takav je jogurt „dijetni“ – odličan saveznik u prevenciji i liječenju debljine.

Jogurt ili mlijeko? Jogurt! Zašto? Zato što jogurt sažima sve vrijedne sastojke mlijeka, a prema mišljenju stručnjaka njegovo jedenje daje značajno bolji osjećaj sitosti od pijenja mlijeka.

LGG? Jogurti obogaćeni „dobrim bakterijama“ osiguravaju ravnotežu naše crijevne flore koja je vrlo važna za urednu probavu i ukupno zdravstveno stanje. Uzimanje LGG-jogurta nikome neće štetiti, dapače! A posebne skupine bolesnika, od ovih će proizvoda imati iznimnu korist. Riječ je u prvom redu o osobama koje su (ili su bile) na terapiji lijekovima za suzbijanje bakterijskih infekcija - antibioticima. Osim u jogurtima, veće koncentracije LGG bakterijskih spora nalazimo u posebnim pripravcima koje valja uzimati u konzultaciji i prema preporuci liječnika. Ukupno, proizvodi s LGG-om, nazivaju se skupnim imenom „probiotici“.
Inulin? Ovaj sve češći sastojak jogurta ide (za razliku od LGG-jogurta koji su probiotici) u skupinu tzv. prebiotika. U čemu je riječ? Inulin i slične tvari zapravo su hrana za „dobre“ (LGG) bakterije u našim crijevima. Pravilo je stoga u redovitom uzimanju jogurta, a bez posebne medicinske indikacije kakva može biti netom spomenuto uzimanje antibiotika, kombinirati LGG i inulin-jogurte tj. uzimati ih naizmjenično. Jogurti obogaćeni inulinom imaju još jednu, značajnu prednost – kako je riječ o tvari koja ima svojstvo bubrenja i koja se ne probavlja već u najvećem dijelu naše probavne cijevi ostaje „netaknuta“, jogurti s inulinom daju veći osjećaj sitosti od ostalih jogurta zbog čega su idealni za redukcijske dijete, posebno uz snižen udio mliječne masti.

Što dobivamo od 100 g jogurta sa sniženim udjelom mliječne masti? U ovoj količini, u pravilu ima oko 60 kcal (slično većoj breskvi, jabuci ili narandži, dakle – niskokalorično), a koje potiču od oko 1 g masti, 7 g šećera i oko 5 g proteina što se nalaze u navednoj količini. Pored navedenog, jogurt donosi niske količine natrija, značajne količine kalcija i – tekuć ili krut, visok udio vode.
Eto nas do pitanja – tekući ili krut jogurt? Odabir je u pravilu na vama! Male razlike u sastavu postoje i odnose se ponajviše na činjenicu kako se čvrstim jogurtima u procesu proizvodnje dodaje nešto škroba, pa su oni bogatiji ugljikohidratima i nešto kaloričniji. Odabrati valja u osobnoj procjeni utjecaja na sitost – čine li vas čvrsti jogurti sitima bolje od tekućih i ako ih k tome više volite, slobodno! Nemojte zaboraviti „ispitati“ deklaraciju konkretnog proizvoda kojeg najčešće kupujete kako biste utvrdili moguća odstupanja od teoretskog prosijeka sastava koji smo mi ovdije iznijeli.

Pitanje za kraj – što s voćnim jogurtima, jogurtnim desertima i sličnim proizvYodima? Sa stajališta kliničke prehrane, u pravilu je riječ o slatkišima koji se proizvode na „bazi“ jogurta. Iako mogu biti izvrsni obroci za djecu i osobe koje trebaju energiju, u prehrani odraslih, a posebno u borbi sa suvišnim kilogramima ove vrste jogurta bi trebalo izbjegavati. No, koristeći „običan“ jogurt kao „bazu“, uz voće i zaslađivače i pretpostavku da volite voćne jogurte – kreirajte vlastiti koji će biti ukusan, niskokaloričan i zdrav, pod vašom punom kontrolom. Uzmite tekući jogurt, šaku-dvije cijele godine dostupnih smrznutih malina koje su zbog aromatičnosti i relativno nižeg udjela vode od sličnog voća idealne, zasladite s nekoliko kapi zaslađivača i – to je to! Ukoliko vam ovakav obrok treba kao npr. zamjena za večeru, dodatkom posnog kravljeg sira bogatog proteinima, dobit ćete „večeru za 5“.

I još nešto! Na tragu ovog „recepta“, nemojte zaboraviti da jogurt nije samo gotov proizvod, već i odlično polazište vaših kulinarskih kreativnosti. Slatko ili slano aromatiziran jogurt odličan je preljev / umak za razna jela, uz malo želatine izvrsna je zamjena za masne kreme u kolačima, ponekad čak i zamjena za značajno masnije vrhnje za kuhanje.... Samo budite kreativni!

[Shalom]

Moje, popularno nazvane, raw vegan kuglice.
Sastojci:
Rogac,kakao,sirovi mleveni bademi, susam,suvo grozdje,semenke bundeve,pola male zrele banane(banana sluzi za povezivanje sastojaka umesto meda koji ne koristim jer ne mogu da nadjem pravi ).
Kombinacije sastojaka su brojne.

[nocty]

mmm
meatballs

[paloma]

Dragi prijatelji, da li neko zna gde moze da se nabavi knjiga Mikulina- Aktivan i dug zivot? Hvala

[Shalom]

Pogledajte kako vežba najseksepilniji vegan na svetu

Fitnes stručnjak Frenk Medrano ne jede meso ni životinjske proizvode, a kombinacijom specijalne ishrane i redovnog vežbanja, doveo je svoje telo do savršenstva.

Frenk važi za najseksepilnijeg vegana na svetu, a snimak njegovog treninga pokazuje zašto.

Mišići su mu savršeno isklesani, a naporne vežbe izvodi kao od šale.

Veganska ishrana mi pomaže da se brže i lakše oporavim od treninga, da imam više energije tokom dana i budem brži - objasnio je Medrano.




http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti ... n-na-svetu

[Saty]

Pogledajte kako vežba najseksepilniji vegan na svetu

Fitnes stručnjak Frenk Medrano ne jede meso ni životinjske proizvode, a kombinacijom specijalne ishrane i redovnog vežbanja, doveo je svoje telo do savršenstva.

Frenk važi za najseksepilnijeg vegana na svetu, a snimak njegovog treninga pokazuje zašto.

Mišići su mu savršeno isklesani, a naporne vežbe izvodi kao od šale.

Veganska ishrana mi pomaže da se brže i lakše oporavim od treninga, da imam više energije tokom dana i budem brži - objasnio je Medrano.




http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti ... n-na-svetu

odlicna gradja...